LEGENDE IAA SAJMA U FRANKFURTU: POVRATAK U BUDUĆNOST S VIZIONARSKIM OPELOVIM KONCEPTNIM AUTOMOBILIMA

07.08.2013.

Rüsselsheim. Trendovska konceptna Opel Monza bit će predstavljena svijetu na Frankfurtskom sajmu automobila (IAA) koji će trajati od 12. do 22. rujna 2013. Taj će vizionarski konceptni automobil na Opelovu štandu u paviljonu 8 pokazati publici što u budućnosti mogu očekivati od proizvođača automobila iz Rüsselsheima. Dvije su glavne teme na vrhu popisa prioriteta za razvoj nove generacije Opelovih modela: učinkovitost i povezivost. Te su vrijednosti jasno izražene i u razvoju Opelove dizajnerske filozofije prema kojoj „umjetnička skulpturalnost susreće njemačku preciznost“ jer konture karoserije sada odaju novi smisao sportske elegancije umjesto puke snage mišića.

 

„Konceptna je Monza naša vizija Opelove budućnosti u čistom obliku“, rekao je glavni izvršni direktor Opela, dr. Karl-Thomas Neumann. „Ona je i nastavak duge Opelove tradicije predstavljanja revolucionarnih konceptnih automobila na sajmu IAA. Naposljetku, Opel je bio prvi proizvođač automobila u Europi koji je za IAA 1965. konstruirao studiju i predstavio je javnosti na tom sajmu.“

 

Opel ima najdužu tradiciju predstavljanja konceptnih automobila s futurističkim i inovativnim idejama na Frankfurtskom sajmu automobila od svih europskih proizvođača automobila. Opel nije predstavio novi konceptni automobil baš na svakom IAA-u, no mnogi su predstavljenih bili ključni za ilustraciju ili predviđanje trendova. Slijedi pregled najvažnijih Opelovih konceptnih automobila koji su imali premijeru na Frankfurtskom sajmu u posljednjih pedeset godina.

 

Konceptni automobil kao revolucionarna preliminarna faza serijske proizvodnje

 

Prvi konceptni automobil svih vremena došao je iz Opelove roditeljske tvrtke, GM-a. Godine 1938. tvrtka GM Design proizvela je Buick “Y‑Job” – vozilo koje nije bilo namijenjeno serijskoj proizvodnji, nego predstavljanju novih tehnologija i dizajnerskih ideja. Dotad su u Europi samo specijalizirani proizvođači limuzina proizvodili i predstavljali futurističke dizajne karoserije, a Opel je bio prvi proizvođač automobila koji je demonstrirao svoju inovativnost konceptnim automobilom posve konstruiranim u vlastitim dizajnerskim studijima. Bio je to Experimental GT koji je predstavljen na IAA-u u Frankfurtu 1965. godine. Opelov Experimental GT predstavljao je trendovski koncept pristupačnog sportskog automobila iz snova. Iznimno se svidio javnosti i specijaliziranim medijima te je samo tri godine kasnije koncept postao stvarnost: Opel GT iz 1968. bio je prvi europski konceptni automobil koji je ušao u serijsku proizvodnju i postao uzor u industriji.

 

No Opel je uskoro napravio korak dalje. Godine 1969. proizvođač automobila iz Rüsselsheima predstavio je na IAA-u Opel CD, punokrvni Gran Turismo temeljen na tehnologiji Opel Diplomata. Taj je koncept dalje razvijan i na kraju proizveden u relativno maloj seriji.

 

Opelovi konceptni automobili iz šezdesetih godina bili su zapravo tako uspješni da su nekoliko godina kasnije i ostali europski konkurenti počeli razvijati i predstavljati vlastita konceptna vozila.

 

Ne samo izvrsni automobili, nego i tehnološki lideri

 

Tijekom prve faze Opelovih konceptnih automobila u središtu su pozornosti bili emocionalni, elegantni dvosjedi, no prva nestašica nafte 1973. usmjerila je svima pažnju na nešto novo: potrošnju goriva, aerodinamičnost i općenito učinkovitost, uključujući sigurnost i izgled unutrašnjosti.

 

To je prvi put primijećeno kod modela Opel GT2 koji je 1975. zadivio posjetitelje IAA svojim futurističkim klinastim oblikom i kliznim vratima. I unutrašnjost je bila ispred svog vremena: zaobljena su sjedala načinjena od zasebnih komponenti od plastične pjene, kokpit se sastojao od zamjenjivih modula s digitalnim zaslonima, a tu je bilo i putno računalo.

 

Sljedeća faza razvoja bilo je testno vozilo TECH 1 o kojemu su svi pričali na sajmu IAA 1981. godine. S prednjim dijelom i elegantnom siluetom koje su inspirirale prvu generaciju Omege predstavljenu pet godina kasnije, TECH 1 je svojim koeficijentom otpora zraka od 0,235 postavio aerodinamički rekord. Njegova je unutrašnjost bila revolucionarna: svim se funkcijama, osim kočnicama, gasom i spojkom, upravljalo putem elektroničkih digitalnih instrumenata i tipki osjetljivih na dodir.

 

Početkom osamdesetih proizvođači maketa, dizajneri i inženjeri počeli su se fokusirati na pristupačne male automobile koji će omogućiti novim kupcima – posebice mladima, ženama i stanovnicima sve naseljenijih urbanih područja – pristup individualnoj mobilnosti.

 

Na IAA-u 1983. Opel je predstavio konceptni automobil Opel Junior. On je bio dug 3,41 metar i 21 cm kraći od prve generacije Corse koja je predstavljena samo godinu dana ranije. U retrospektivi Junior možemo smatrati pretečom trenutnog prvaka individualizacije i modernog gradskog automobila ADAM-a. On je nudio cijeli niz ideja – od lako zamjenjivih instrumenata, preko presvlaka sjedala koje su se mogle pretvoriti u vreće za spavanje do posve vizionarskog sustava za navigaciju, a Opel ADAM danas je najbolje povezani mali automobil.

 

Najavljeno je nekoliko novih i strogih europskih emisijskih standarda za budućnost (npr. norma Euro 4 za 2005.), pa su Opelovi odjeli naprednog inženjerstva i dizajna razmislili kako bi trebao izgledati čišći kompaktni automobil budućnosti. Na IAA-u 1999. predstavili su prvi rezultat svojih razmišljanja – Opelov koncept G90 s iznimno niskom emisijom. G90 imao je masu od svega 750 kg. Njegovo ime govori sve: zahvaljujući svojoj laganoj konstrukciji, novoj generaciji trocilindričnog benzinskog motora i vrlo niskom indeksu otpora zraka od 0,22, emitirao je samo 90 g/km ugljičnog dioksida.

 

Godine 2001. Opel se hrabro suprotstavio pravilima konstrukcije uobičajenih malih automobila svojim „ludim, seksi i kul“ konceptnim Frogsterom. On nije imao običan krov, nego stabilan zastor sa servo namotavanjem. Uz četiri pojedinačno sklopiva sjedala vozač je mogao samo jednim pritiskom gumba pretvoriti Frogster u dvosjed, kabriolet ili kamionet.

 

Dvije godine kasnije na IAA-u 2003. Opel je s Insignijom predstavio posve novo konceptno vozilo. Taj luksuzni konceptni automobil nije 2008. dao samo ime Opelovoj novoj generaciji modela sa samog vrha ponude: i njegova je dizajnerska filozofija, slično konceptnoj Monzi u budućnosti, imala značajan utjecaj na sljedeće linije Opelovih modela iz serijske proizvodnje. Konceptnu Insigniju krasio je napredan i elegantan dizajn i inovacije poput LED tehnologije svjetala te novih pantografskih mehanizama za otvaranje stražnjih vrata.

 

Ulazak u 21. stoljeće uz električni pogon prikladan za svakodnevno korištenje

 

Kao proizvođač automobila koji je uvijek u potrazi za većom učinkovitosti i čišćim pogonskim sustavima Opel se prilikom konstrukcije svojih novih konceptnih automobila uglavnom fokusirao na električnu mobilnost.

 

Studija za IAA 2007. – Opelov koncept Flextreme – bio je sa svojom arhitekturom E-Flex ključna točka u razvoju električnih pogonskih sustava. Osnovna je ideja bila da vozači putuju u čistom električnom načinu rada, bez ikakve emisije ugljičnog dioksida, do 55 km pomoću litij-ionske baterije ugrađene u automobil. Zatim bi mali dizelski motor preuzeo generiranje električne energije za produljenje dosega vozila, omogućujući mu tako da prevaljuje nekoliko stotina kilometara bez zaustavljanja. Predviđalo se da će konceptni Flextreme emitirati 40 g/km ugljičnog dioksida ili manje uz potrošnju goriva od samo 1,54 l/100 km (prema europskom testom postupku ECE R101 za vozila s produljenim dosegom). Izgled prednjeg dijela koncepta Flextreme poslužio je kao inspiracija za Opel Amperu predstavljenu 2011., koja je zahvaljujući sličnim tehnologijama ponijela titulu europskog automobila 2012. godine.

 

Posljednje poglavlje Opelovih konceptnih automobila za IAA bio je RAKe iz 2011. Ovaj eksperimentalni automobil s pametnom lakom konstrukcijom pokazao je da je električna mobilnost uz minimalnu potrošnju energije i u atraktivnom pakiranju moguća i pristupačna i mladim vozačima od 16. godine nadalje.

 

Opel i dalje intenzivno radi na svojim novim vizionarskim studijama. Najnoviji će rezultat, konceptna Opel Monza, biti izložen na 65. frankfurtskom sajmu automobila koji će trajati od 12. rujna 2013. (dani za novinare: 10. i 11. rujna). Konceptnom Monzom Opel ulazi u novo doba individualne i dijeljenje mobilnosti.