Pretraga Opel partnera

Potražite Opel partnera tako da ispunite jedno ili više polja u nastavku:

KAKO JE OPEL SVIJETU PREDSTAVIO KARAVAN.

I kontinuirano radio na njegovom usavršavanju

15.07.2010.

•Opel je zaslužan za popularizaciju karavana u Europi
•Napredak od skromnog dostavnog vozila do svestranog automobila sa
sportskim štihom za cijelu obitelj
•Nova Astra Sports Tourer je prirodna evolucija karavana

Opel - Kako je Opel svijetu predstavio karavan i kontinuirano radio na njegovom usavršavanju

Rüsselsheim. Skora premijera Opelovog novog kompaktnog karavana, Astre Sports Tourer, prava je prilika da se prisjetimo kakvu je senzaciju Opel priredio u Europi davne 1953. kada je predstavio svoj Olympia Rekord – legendarni karavan koji je svojim vlasnicima ponudio mogućnost korištenja istog vozila za svakodnevne poslovne i privatne namjene.

Opel je kroz gotovo šezdeset godina popularizirao karavane u Europi, osobito u kompaktnom segmentu u kojemu su Kadett i Astra karavan konstantno bili među najbolje prodavanim modelima na cijelom kontinentu.

Od početaka povijesti automobilizma postojala je jasna razlika između dostavnih vozila, koja su se koristila za prijevoz robe i većih tereta, i osobnih automobila, koji su prevozili putnike uz maksimum raspoloživog prostora i udobnosti. Većina svakodnevnih zadataka koji se danas stavljaju pred karavan tada jednostavno nije postojala: nije bilo potrebe da se u automobil smjeste namirnice za čitav naredni tjedan ili da u stražnji dio stane daska za surfanje za vikend na moru. Do sredine 30-ih godina 20. stoljeća prtljaga se čak nije smještala unutar putničke kabine, nego se pakirala u posebne kutije i kačila na nosače smještene na stražnji dio vozila.

Sve je počelo u Americi

Kada je mala američka automobilska kompanija Hudson u prosincu 1936. predstavila svoj novi karavan Terraplane, malo je tko mogao pretpostaviti da će ovaj novi tip vozila promijeniti način cestovnog transporta – vožnje na odmore, poslovna putovanja ili jednostavno prijevoza čitave obitelji. U to vrijeme Terraplane je jednostavno smatran jednim od mnogih hibridnih dizajnerskih pokušaja da se spoje dimenzije limuzine s dostavnim vozilom.

Terraplane je ipak, sa svojim bočnim stranicama od drvenih ploča i velikim stražnjim vratima, bio prvo beskompromisno ostvarenje koncepta karavana, a također je bio i prvi u masovnoj produkciji. Nažalost, ideja nije doživjela tržišni uspjeh sve do završetka Drugog svjetskog rata, velikim dijelom i zbog toga što nije bilo potražnje za velikim, prostranim, višefunkcijskim vozilima.

Sredinom 40-ih ovo se promijenilo usponom srednje klase koju su uglavnom činili nezavisni trgovci, trgovački predstavnici i obrtnici koji su trebali vozilo za poslovne potrebe, ali si nisu mogli priuštiti još jedan automobil za obitelj. Svi su veći proizvođači automobila u SAD-u počeli proizvoditi i prodavati karavane. Isprva su konstrukciju karavanskih karoserija prepustili manjim dobavljačima jer je njihova proizvodnja bila dugotrajna i relativno komplicirana, a serije tada još male, tako da se velikima nije isplatilo truditi.

Tako su mali proizvođači karoserija (a često se radilo o skromnim radionicama) konstruirali specijalne karavanske karoserije, i to od kombinacije drveta i čelika. Iako se karoserije ranih američkih karavana (poznatih kao „drveni“) danas smatraju osobito privlačnima, tada su bile zapravo tek praktično rješenje. Naime, proizvođači karoserija koristili su drvo jer bi obrada čelika bila previše zahtjevna.

Kada je potražnja za ovakvim svestranim vozilima počela kontinuirano rasti, glavni američki predstavnici autoindustrije preuzeli su proizvodnju i prebacili se na posve čeličnu konstrukciju koja je često bila dopunjena panelima u imitaciji drveta – čisto kako bi se karavani već na prvi pogled razlikovali od običnih dostavnih vozila.

Popularizacija karavana u Europi: Opel Olympia Rekord karavan iz 1953. godine

U Europi je razlika između dostavnog i osobnog vozila počela nestajati dolaskom integralnih karoserijskih konstrukcija, što je koincidiralo s početkom njemačkog „ekonomskog čuda“ zvanog Wirtschaftswunder, 50-ih godina 20. stoljeća.

Baš kao u SAD-u nekoliko godina ranije, uspon srednje klase u kombinaciji s baby-boomom stvorio je potražnju koja je jednostavno nametala potrebu iznalaženja nove vrste vozila. Karavani su bili savršeno rješenje jer su mogli poslužiti kao svojevrsni tegleći konji tijekom tjedna, a vikendom bi se pretvarali u obiteljske automobile. Opel je bio prvi europski proizvođač koji je prepoznao ovaj trend i ponudio takav jedan fleksibilan automobil.

Godine 1953. na Međunarodnoj izložbi automobila u Frankfurtu Opel je predstavio prvi pravi europski karavan – Olympiju Rekord, s njegovim prepoznatljivim stražnjim krajem s bočnim prozorima. Karavan je bio izložen netom pored limuzinske verzije. Obje je krasio izdužen oblik i prepoznatljiv prednji dio u obliku usta morskog psa, no Olympia Rekord je dobila ime koje će ući u povijest automobilske industrije kao sinonim za cijelu jednu obitelj automobila – „carAvan“. Prema anegdoti, ovaj je termin – inače kombinacija engleskih riječi „car“ (automobil) i „van“ (kombi), nastao iz upita jednog začuđenog posjetitelja: „Je li ovaj automobil kombi?“ (engl. „Is this car a van?“).

U suprotnosti s uobičajenim dostavnim vozilima kockastog oblika, Opelov karavan Olympia Rekord iz 1953. bio je prema standardima tog vremena vrlo moderno dizajniran. „Sa samo nekoliko pokreta rukom“, govorilo se u Opelovim promotivnim materijalima, „i bez imalo napora, stražnja se sjedala mogu preklopiti – i elegantni i sofisticirani Opelov karavan postaje dostavno vozilo koje krasi velika praktičnost i istinska ekonomičnost.“

Karavan je uskoro postao hit u Europi kao savršena sinteza elegantne i profinjene limuzine i praktičnog dostavnog vozila. U Njemačkoj su ljudi ovu novu karoserijsku izvedbu zvali „karavan“ ili „kombi“, što je kratica od Kombinationsfahrzeug – vozilo koje kombinira najbolje od dviju različitih kategorija. Danas bi ga marketinški stručnjaci nazvali prilagodljivim crossoverom.

Od srednje velikih karavana do kompaktnog Kadetta

Postupno se sve više ljudi koji nisu imali nikakav biznis počelo zanimati za koncept karavana, pa je Opel vodio računa da se uz svaki novi Opelov model pojavi i atraktivna karavanska izvedba. Ova je tvrtka 1953. i 1954. proizvela oko 23.400 karavana, što je više od 10% broja prodanih limuzina. Do 1955. na karavane je otpadalo već oko 20% prodanih vozila: 107.000 limuzina prema 24.000 karavana.

Ohrabren sve većom prodajom karavana u segmentu srednje velikih vozila, Opel je izišao na tržište s karavanskom izvedbom svojeg prvog poslijeratnog kompaktnog automobila – Kadetta A iz 1962. godine. Tako je u ožujku 1963. prvi put predstavljen cjenovno vrlo pristupačan kompaktni Kadett A karavan – što je tako povoljno utjecalo na popularnost i daljnju prodaju ovih automobila da je Opel u to vrijeme proizvodio gotovo 50% svih njemačkih karavana. Kada je 1965. završila proizvodnja Kadetta A, gotovo je jedan od četiri Kadetta A bio u karavanskoj izvedbi, što znači 125.000 od ukupno 500.000 ovih modela automobila u cijeloj Europi!

S većim gumama nego kod limuzinske verzije (6.00-12 umjesto 5.50-12) i ojačanim ovjesom, Kadett karavan imao je nosivost 430 kilograma, što je oko 100 kg više od limuzine. I premda je i limuzina smatrana vrlo prostranom, Kadett karavan bio je još prostraniji. Njegov iznimno velik prtljažnik ostavio je iza sebe mnoge izravne konkurente. Opel je također kao opciju nudio dodatak koji je bio pravi nagovještaj današnjih jednovolumena: prtljažnik je mogao biti opremljen dodatnim dječjim sjedalom okrenutim u suprotnom smjeru – ovo je značajka koju možemo promatrati kao prethodnicu današnje Zafire.

Opel je postavio standarde za moderne karavane

Godine 1970. Opel je napravio novu vrstu karavana koja je bila namijenjena upravo obiteljima i njihovim slobodnim aktivnostima, ovaj put bez osvrtanja na radni karakter karavana. Tadašnjem modernom karavanu dodani su sportski detalji.

Opel je prvo nagovijestio ovaj potez na Ženevskom sajmu automobila 1968. svojom studijom Commodore Voyage. Ovaj veliki „kombi“ dobio je posebne ukrase na eksterijeru u stilu drveta tako da podsjećaju na američke „drvene“. Iako nikada nije došla u fazu proizvodnje, ova je studija otvorila vrata novim eksperimentima Opel Stylinga, tadašnjeg Opelovog odjela za dizajn. Dizajneri su krajem 60-ih i početkom 70-ih radili na nekoliko elegantnih i uglađenih modela karavana od kojih su svi bili nazvani „Voyage“ kako bi se naglasila njihova orijentacija prema obiteljskim aktivnostima i luksuznijoj izvedbi. Vremena karavana kao teglećeg konja su prošla i došlo je doba za novu vrstu karavana koji spaja prostornost i luksuz s velikim prozorima.

Ovaj je koncept došao na tržište 1970. kao Ascona Voyage s karakterističnim bočnim panelima u imitaciji drveta. Voyage u imenu modela jasno je naznačavalo daljnji smjer razvoja karavana: njegov život vozila namijenjenog poslovnim primjenama je završavao, a Opel je ponovno bio taj koji je diktirao trendove.

Činjenice su potkrepljivale ovu Opelovu viziju. Početkom 70-ih samo je oko 20% kupaca karavana koristilo taj automobil isključivo kao osobno vozilo, dok je početkom 90-ih to radilo njih preko 50%. Ponuda karavana koja je od pojave Ascone Voyage uvijek uključivala i po jednu osobito luksuznu i sportsku verziju pružala je svestrana vozila za svaki ukus i džep.

Divlji u srcu

Opel je nastavio diktirati trendove i unaprjeđivati koncept karavana, a cilj su bila vozila visokih performansi i velikog motora u višim cjenovnim kategorijama. Godine 1989. Opel je opremio svoju Omegu karavan 24v 3-litarskim motorom sa šest cilindara i 204 KS, čineći ga najbržim karavanom na svijetu u masovnoj proizvodnji. Ovo je bio još jedan novi Opelov koncept koji je otada poslužio kao inspiracija mnogima. Taj je koncept 1993. primijenjen i u kompaktnom segmentu s Astrom karavan 16v - njen 2-litarski 16V motor sa 150 KS bio je u to vrijeme najsnažniji karavan u klasi. Omega i Astra postavili su još neke rekorde: osim izvanrednih voznih performansi, s maksimalnom brzinom oko 240 km/h (Omega) te preko 200 km/h (Astra), krasila ih je i najveća nosivost u klasi.

Slijedeći ovaj trend, iduća generacija Astre OPC karavana predstavljena 2002. bila je pogonjena 2-litarskim 16V Turbo motorom sa 147kW/200 KS – istim koji je pogonio i najsportskiju Astru s trima vratima. Ovaj je karavan mogao dostići brzinu od 231 km/h te ubrzati od 0 do 100 km/h za samo 7,8 sekundi. Opel Insignia OPC Sports Tourer prvi put predstavljena 2009. godine sa svojih je 325 KS još jedan veliki korak naprijed kada se radi o voznoj dinamici, a tu je i još više snage, sustav podvozja FlexRide te prilagodljivi pogon 4x4.

Završno poglavlje – Astra Sports Tourer spaja sportski karakter i funkcionalnost

Nova Astra Sports Tourer koja će biti predstavljena na Pariškom sajmu automobila 2010. predstavlja prirodnu evoluciju karavana. Radi se o elegantnom vozilu s puno stila koje krasi prvoklasna praktičnost i puno prostora za prijevoz prtljage. Baš kao prvi karavani, Astra Sports Tourer omogućuje vlasnicima da imaju samo jedan automobil za svoje poslovne i privatne potrebe. Ovaj novi model istovremeno spaja sportski duh i luksuz prvi put viđene kod Opelovih karavana iz serije Voyage 70-ih godina, a rezultat su savršen i moderan izgled te izvedba.